Aura 163 Slobodan
HOLESTEROL
PRIRODNOM MEDICINOM DO ZDRAVLJA
Dr. Slobodan Maslić, ljekar prirodne medicine i akupunkture upozorava i savjetuje
Holesterol – najčešći razlog iznenadne smrti
Skoro da nema osobe kojoj nisu poznati natpisi u novinama, riječi ljekara ili naših susjeda: “Holesterol u krvi”, “Kako smanjiti holesterol”, “Dijeta za holesterol”, međutim, malo je onih koji znaju šta je to uopšte holesterol XX Palačinke, krempite i sladoledi najčešći su “krivci” za povišen holesterol, a samim time i smrt! XX Na nekim uljima stoji marketinški trik i reklama koja od nas pravi glupake, piše na suncokretovom ulju „bez holesterola“ , pa holesterol ne sadrži ni jedno biljno ulje, holesterol je samo životinjskog porijekla!
Amerikanci vole reći kako holesterol slomi više srca nego „kraljica bala” na maturskom plesu. Možda je stvarno tako, ali treba znati da holesterol nije „sto odsto” loš momak. Uostalom, organizam ga koristi za obavljanje raznih funkcija, uključujući sintezu hormona. Tijelo, međutim, proizvede samo onoliko koliko mu treba. Nevolje počinju kad mi „pripomognemo” holesterolom iz hrane.
- Naravno da holesterol nije nešto nužno loše, on nam, naime, pomaže pri stvaranju polnih hormona, izgradnji snažnih kostiju i uravnoteživanju reakcije organizma na stres, ali ako ga ima “viška”, onda onemogućava dotok kiseonika i time oštećuje vitalne organe i tkiva! – kaže Maslić.
U nastavku naš sagovornik objašnjava da jetra proizvede onoliko molekula holesterola koliko je tijelu potrebno, a sve što “dođe sa strane”, na nas utječe pogubno.
- Prosječni stanovnik Evrope unese hranom veoma velike količine nepotrebnih masnoća, minimalno dodatnih 400 miligrama nepotrebnog holesterola dnevno. Kod nas najviše u Posavini, istočnoj Bosni, a u okruženju u Slavoniji i Vojvodini. Holesterol začepljuje postepeno vitalne krvne sudove koje hrane srce, a taj se proces naziva ateroskleroza. Većina srčanih napada povezana je sa naslagama koje su najčešće sastavljene od holesterola i ostalih masnoća.
Dobrotvor i zlikovac
Zaključak je lako izvesti – s jedne je strane holesterol dobrotvor, a s druge veliki zlikovac.
- Nivo holesterola u krvi jedan je od najvažnijih faktora u određivanju rizika obolijevanja od srčanih bolesti. Osoba s nivoom holesterola u krvi od 6,0 mmol/l ima četiri puta veću mogućnost srčanog napada sa smrtnim ishodom od osobe čiji je holesterol niži od 5,6
mmol/l. A vrijednost 5,6 mmol /l je daleko od idealnog! Pa vi vidite. Svakih 10% povišenja nivoa holesterola u krvi prati povećanje rizika od srčanog napada za 30%. Zato, korisno je da pratite holesterol , kao i sve ostale masnoće u vašoj krvi nekoliko puta godišnje! – savjetuje Maslić.
Izvor opasnosti
Poznati izvori tog najštetnijeg (oksidovanog na vazduhu) holesterola jesu palačinke, krempite i sladoledi pripremljeni iz gotovih smijesa, kao i parmezan i sve vrste masti. Upotreba hrane bogate antioksidansima (biljne namirnice) doprinose neutralizovanju ove vrste opasnih
slobodnih radikala.
Nivo holesterola u krvi u velikoj mjeri određuje ono što jedemo. Zato smanjite upotrebu mesa, posebno iznutrica i kobasica, žumanca i većine mliječnih proizvoda. Idealno bi bilo te namirnice u potpunosti izostaviti iz ishrane. Unosite mnogo manje masnoća. Zasićene masnoće i prerađene trans-masnoće podstiču jetru na neumornu, povećanu proizvodnju holesterola! Trans-masnoće se nalaze u margarinima, puterima od kikirkija, tortama...! Koristite hladno cijeđena biljna ulja. Na nekim uljima stoji marketinški trik i reklama koja od nas pravi glupake, piše na suncokretovom ulju „bez holesterola“, pa holesterol ne sadrži ni jedno biljno ulje, holesterol je samo životinjskog porijekla! Ali valjda je to da bi prije kupovali.
Jedite više hrane bogate celuloznim vlaknima. Rastvorljiva vlakna, koja izobilno
nalazimo u zobi, pasulju i voću, vezuju holesterol i žučne kiseline u crijevima i sprječavaju njihov ulazak u krvotok. Jedenjem većih količina ovih namirnica bogatih celuloznim vlaknima može sniziti nivo holesterola u krvi za više od 10%. Smanjujte količinu mesa! A najbolje je da ga izbacite skroz!
Ako pušite, prestanite da pušite, iako je možda suvišno da to napišem jer to već znate!
Šetajte svakodnevno najmanje 30 minuta na svježem vazduhu, kroz parkove i prirodu!
Dovedite svoju tjelesnu težinu u optimalnu! Nivo holesterola u vašoj krvi isključivo zavisi od onoga što pojedete, znači bit će toliki u odnosu što unosite hranom tj. mesnim proizvodima! – savjetuje Maslić.
E. KARAHMET novinarka
Prirodni saveznici
BIJELI LUK: upijač masti – Vampiri nisu jedina stvar koja se tjera bijelim lukom: “heroj trpeze” značajno smanjuje holesterol! Proglašen za kralja aromatičnih biljaka zbog brojnih ljekovitih osobina, koristi se vijekovima u tradicionalnoj i narodnoj medicini (sigurno ste mnogo puta čuli rečenicu: „Ja ne pijem lijekove, ja jedem bijeli luk”).
PASULJ: čarobni kontrolor – Kao što mnoge namirnice povećavaju loši holesterol (i zato ih izbjegavamo!), ima i onih koje ga uništavaju, pokazuju studije. Šolja kuhanog pasulja dnevno (podijeljena u dvije porcije) najčešće skida loši holesterol za 20 procenata, a rezultat se može očekivati već poslije 3-4 nedjelje.
MRKVA: Omiljeno jelo Duška Dugouška prava je blagodet za arterije, utoliko prije što i mrkva sadrži veliku dozu pektina koji je smrt za holesterol.
MAGIČNE MAHUNARKE - Jedite mahunasto povrće, ono je jedan od najjeftinijih, široko rasprostranjenih i najbezbjednijih prirodnih lijekova za borbu protiv holesterola. Prema tvrdnjama naučnika uzimanje šolje kuhanih suhih mahunarki svakog dana smanjuje loš holesterol za 20%. Rezultate možete da očekujete otprilike za tri nedjelje.
MOĆNA ZOB - Jedite zob da oborite holesterol. Glavni sastojak zobi koji uništava holesterol jesu beta-glukani, rastvorljiva gumena vlakna koja se želatiniraju u crijevima. To utječe na apsorpciju i stvaranje holesterola, tako da se više holesterola odstrani iz krvi. Nije potrebno uzimati ogromne količine, činija srednje veličine kuhanih zobenih mekinja ili veća činija brašna bit će sasvim dovoljna.
DINJA - Ako vas muči povećan holesterol onda je dinja kao stvorena za vas. Čisti organizam od štetnih masti, bogata je vitaminom C i izuzetan je diuretik.
PROTUMAČITE SVOJE ANALIZE KRVI I URINA- Slobodan Maslić, autor
Iz svoje knjige “Protumačite svoje analize krvi i urina”, izdvojit ću ovaj dio vašim čitateljima.
Čovjek unosi holesterol hranom, ali se holesterol stvara i u organizmu. Mi unosimo dosta prekrusora za stvaranje holesterola kao što su acetati, masne kiseline, ugljikohidrati i neke aminokiseline. Znači, izostavljanjem namirnica koje sadrže holesterol, ne postižu se željeni rezultati u snižavanju holesterolemije. Savjetujem vam svakako da obratite pažnju na vrijednost holesterola, te da se kontrolišete kod liječnika.
Povišena konc. holesterola Smanjena konc. holesterola
-u početnoj fazi hepatitisa -opstruktivni ikterus, jače je povišen
-lipoidna nefroza -nefritis
-hipotireoza
-diabetis melitus -je rjeđa pojava, ali može se naići
Bazedovljove bolesti-hiperfunkcije tiroide
-kod težih oštećenja funkcija jetre,ciroze i hronični hepatitisi
-kod malignih bolesti npr.
- opstruktivni ikterus uzrokovan malignim bolestima
-kod slabe prehrane i u postoperativnim stanjima
Preporučeni jelovnik
RUČAK
Riža (35 g) sa artičokama (175 g), kriška nemasnog sira (70 g), integralni hljeb (30 g), dinja (300 g).
VEČERA
Sok od mrkve (100 g), krastavca (100 g) i paradajza (200 g), inćuni sa roštilja (100 g), breskva (200 g), integralni hljeb (30 g).
Aura 163 Slobodan HOLESTEROL, 07. 02.2011.
